U Europi je zaposleno više ljudi nego ikad ranije. A istovremeno nedostaje stručne radne snage.
Stručnjaci zahtijevaju zaokret. Treba li više ljudi raditi manje, ili obrnuto?
Kako potaknuti Europljane da više rade? Tim se pitanjem bave neke od najbogatijih zemalja u
Europi. Vlade i predstavnici gospodarstva u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji upravo
pokušavaju učiniti privlačnijim prekovremeni rad, primjerice boljim zbrinjavanjem djece,
poreznim olakšicama ili fleksibilnijim radnim vremenom. Pritom sve više zaposlenih želi manje
raditi. Prosječno tjedno radno vrijeme se smanjuje, raste broj onih koji rade pola radnog
vremena, a sindikati zahtijevaju ukidanje radnog tjedna od 38,5 sati.
Trenutno u Europi ima dovoljno posla, a i traži se posao. Zaposlenost u Europskoj uniji je gotovo
75 posto, dok „bogatije” zemlje kao Njemačka, Austrija i Nizozemska bilježe rekordnu
zaposlenost. Osjetno se povećao i broj zaposlenih žena.
Glavni razlog sadašnjeg stanja na tržištu rada je, tvrde brojni gospodarski stručnjaci, porast broja onih
koji ne rade puno radno vrijeme. U tri bogatije zemlje oko trećine zaposlenih ne radi puno radno
vrijeme. U Nizozemskoj gotovo polovica namještenika radi 35 sati ili manje tjedno. Za usporedbu, u
SAD-u to ne vrijedi ni za desetinu zaposlenih. Razlog je prije svega to što se brojne žene pored posla
moraju brinuti za odgoj djece ili njegu članova obitelji.
Visoka stopa zaposlenosti ne znači, dakle, automatski da se više radi. Iako je u Njemačkoj u 2022.
radilo sedam milijuna ljudi više nego 2005., broj radnih sati je samo neznatno porastao.
Prosječno je u Njemačkoj svaki zaposlenik 2022. radio 1.350 sati u godini, što je manje nego u
bilo kojoj drugoj zemlji, članici OECD-a (Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj).
Problemi kod nepunog radnog vremena
Poslovi s nepunim radnim vremenom na područjima kao što su odgoj i skrb o djeci, na kojima
radi nedovoljan broj ljudi, a uz to su i brojna radna mjesta nepopunjena, već su problem. Ako
više ljudi radi skraćeno radno vrijeme teško je pokriti cijelo vrijeme potrebno za skrb o djeci,
kažu odgovorni. A nedostatak osoblja će u budućnosti još porasti, tvrde stručnjaci, kad
„generacija baby-boomera” (1946. do 1964.) ode u mirovinu.
Potraga za više radnih sati
Poslodavci i vlade pokušavaju utvrditi kako od onih ljudi koje zapošljavaju izvući više radnih sati.
Njemačka savezna pokrajina Baden-Württemberg počela je od svih učitelja koji rade manje od 75
posto radnog vremena zahtijevati obrazloženje, a to vrijedi i za one koji imaju skraćeno radno
vrijeme. Po navodima ministarstva obrazovanja ta inicijativa, koja je dio većeg projekta,
obuhvaća oko 4.000 od oko 115.000 zaposlenih učitelja u toj pokrajini.
Druge vlade se odlučuju za ljubaznije metode, iako su one često teže. U Nizozemskoj su dogovorili
povećanje novca za odgoj djeteta. To je trebalo stupiti na snagu već iduće godine, ali je zbog lošeg
stanja državnih financija odgođeno za dvije godine. Konzervativno-zelena vlada u Austriji
odustala je od plana smanjenja poreza na dohodak. I u Njemačkoj se odgađa porezna reforma:
ostaje na snazi pravilo koje u povoljniji položaj stavlja parove koji rade jedno puno radno
vrijeme, drugo pola. Ali se sad raspravlja o tomu da poduzeća, uz ostale mjere, prošire ponudu
rada od kuće.
